Stručno psihološko savjetovanje u grupi uzajamne podrške

Milan Bijelić
(izvod iz Evaluacije psihološkog savjetovanja u grupi uzajamne podrške, 2021.)

Potrebe članova obitelji osoba s duševnim teškoćama

Kada razmatramo psiho-socijalne potrebe članova obitelji osoba s duševnim teškoćama, suočit ćemo se sa brojnim i složenim potrebama svih članova obitelji pojedinačno, kao i s potrebama obitelji kao zajednice.

Teže duševne poteškoće i dijagnoze mogu imati ogroman utjecaj na sve članove obitelji. Gotovo univerzalno, teže psihijatrijske dijagnoze u obitelji prati proces tugovanja koji pogađa sve. Faze procesa tugovanja uključuju šok/odbijanje, te učenje sa suočavanjem i prihvaćanjem. U različitim fazama tugovanja članovi obitelji često imaju različite potrebe. Oni se često mogu naći na prilično različitim pozicijama u procesu tugovanja, što može uzrokovati neslaganje i obiteljski sukob.

Situacije poput psihoze, šizofrenije, bipolarnog poremećaja, složenih oblika traume i poremećaja osobnosti često traju duže vremena, ili se nikad ne izliječe. Stoga se i članovi obitelji moraju suočavati s posljedicama ovih poremećaja tijekom dužeg vremenskog perioda pa mogu i više puta prolaziti kroz proces tugovanja. Ovo je nažalost uobičajena situacija. Zato je iznimno važno obratiti pozornost na to kako na članove obitelji utječe stres i tuga vezana uz ove poteškoće. Strpljenje i komunikacijske vještine postaju kritično važne.

Psihoza, na primjer, ima izravan utjecaj na razvoj. Budući da ona obično pogađa ljude u dobi između 15 i 25 godina, neki od ključnih razvojnih perioda mogu biti izravno pogođeni: Formiranje neovisnog identiteta; Individualizacija i odvajanje od roditelja; Samostalan život; Završetak obrazovanja; Radni odnos i pronalaženje osobnog puta u karijeri; Uspostavljanje odnosa s odraslim vršnjacima; Seksualnost; Osnivanje obitelji. Ako se ove razvojne faze/aktivnosti prekinu, osoba će im se morati vratiti kasnije prije nego što će moći napredovati u razvoju.

Roditelji koji se pripremaju poslati svoje dijete u neovisan život doživljavaju povratak njihove ovisnosti koja može biti trajna. Braća i sestre često razvijaju strah od razvoja psihoze, što može imati utjecaja na njihov život i odnose zbog potrebe da se nose sa zbunjenošću, tugom i gubitkom.

Stručno psihološko savjetovanje u grupi uzajamne podrške obitelji osoba

Članice grupe podrške Lica duše suočavaju se sa svim gore navedenim problemima dijagnoze u obitelji. Razina tuge i stresa je vrlo visoka. Strah, anksioznost i frustracija su redovito prisutni u komunikaciji s oboljelima – ali često i u nedovoljno jasnoj komunikaciji s medicinskim osobljem.

Nedostatak resursa kojima bi se osigurala odgovarajuća psihijatrijska/psihoterapeutska potpora i oboljelima i njihovim članovima obitelji stvara dodatni teret za članove obitelji /skrbnike. Direktan, svakodnevni kontakt s oboljelima i njihovim simptomima je često vrlo neugodan i bolan. Postoji svjesnost o tome da medicinski resursi nisu dovoljni za pružanje kvalitetnije usluge i da su psihijatrijski odjeli preopterećeni. Međutim, članovi obitelji (najčešće roditelji) se u takvim okolnostima nedovoljno prepoznaju kao potencijalni saveznici u nošenju s problemima duševnog zdravlja na razini obitelji i društva.

Rad u grupi je imao elemente grupne terapije, međusobne (peer) podrške, psihosocijalne edukacije, podrške u stvaranju bliže i kvalitetnije suradnje s medicinskim osobljem kao i individualnog savjetovanja (kada je za to bila akutna potreba u grupi). Teme za rad su najčešće bile određene spontano u grupi.